[BLOG] Kako reći što misliš, a da ne povrijediš drugoga?

Tišina

[BLOG] Kako reći što misliš, a da ne povrijediš drugoga?

Kako reći što misliš, a da ne povrijediš drugoga?

Ljudi su emocionalna bića.

Koliko god nam se činilo da smo racionalna bića i da odluke donosimo temeljem logike i razuma, točno je ipak da su emocije one koje upravljaju nama! Na temelju emocija odabirete odjeću koju nosite, auto koji vozite, profesiju, cipele – a tek partnera! 😊

Budući da smo tako intenzivno vođeni emocijama, u komunikaciji nam se često događa da ne želimo iskazati svoje mišljenje ili izraziti emociju da ne bismo povrijedili sugovornika ili bili povrijeđeni. Da bismo zdravo komunicirali, potrebno je razumjeti da vi možete zaista samouvjereno, iskreno i otvoreno reći svoje mišljenje, a istovremeno prihvatiti da postoji i drugo mišljenje i druga perspektiva koju, naravno, ne treba shvaćati osobno.

Najzdraviji način komunikacije je onaj asertivni. Asertivno komunicirati znači iskazati svoje mišljenje, osjećaje i stavove, ali da u isto vrijeme ne povrijedimo osjećaje drugoga. Kako to napraviti?

Ne slažem niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da ih izgovoriš. E.B.Hall

Napad je najbolja obrana? Ne i u komunikacijama!

Što mi najčešće radimo kada nam netko napravi nešto nažao ili nas povrijedi? Krećemo u napad! Koristimo se isključivo TI – porukama, koje niti jednoj strani ne čine dobro. Nisu konstruktivne niti argumentirane, a zvuče otprilike ovako: „Ti si bezobrazan! Ne slušaš me! Ti si neodgovoran, bahat, nedorastao…“ I to činimo zato što smo povrijeđeni pa imamo želju povrijediti i drugoga, ali u isto vrijeme odlazimo od pozicije u kojoj možemo mirno i argumentirano reći kako se osjećamo i što druga osoba treba učiniti da popravi to ponašanje. Ti – poruka napada, kritizira ne daje prostor za razuman nastavak razgovora, što često rezultira time da izazove bijes ili povrijeđenost

Zato su jako dobre JA -poruke u kojima ćemo izraziti svoje osjećanje, detektirati ponašanje drugoga, pojasniti svoje emocije i zatim predložiti drugome što smatrate da bi riješilo tu situaciju. Možda zvuči komplicirano, no to je zapravo jedna obična rečenica od 4 dijela!

Željela bih da ubuduće dođeš na vrijeme.

Uzmimo kao primjer situaciju da vaš prijatelj često kasni na dogovor. Vi organizirate vrijeme žurite se da biste stigli na dogovor  – a on redovno kasni barem 10 minuta! Sasvim je razumljivo da se nakon nekoliko puta osjećate frustrirano i ljuto. Zašto ne biste dobrom prijatelju dali do znanja kako se osjećate? Nije rješenje izbjegavati konflikt ako vas on košta vaše dobrobiti. U tom slučaju, dobro je reći:

Osjećam se jadno i ljuto kada ti ne dođeš na vrijeme zato što osjećam da ne poštuješ naš dogovor, zato želim da ubuduće dođeš na vrijeme.

Ako promotrimo ovu rečenicu, ona se sastoji od 4 dijela: 1. vaš osjećaj, 2. detektiranje ponašanja druge osobe (ovdje je važno ne pridavati epitete ili opisivati stanja druge osobe, nego samo ukazati na ponašanje koje vas smeta), 3. pojasniti svoje osjećanje, 4. predložiti što vi želite da se ubuduće dogodi.

Ovakav obrazac poruke kvalitetan je iz više razloga: možete izraziti kako se osjećate, potaknuti drugu osobu na bolje razumijevanje vas i vašeg emocionalnog stanja, ukazati na točno ponašanje koje osoba može promijeniti, a bez vrijeđenja ili pripisivanja loših epiteta. Isto tako, nakon korištenja ovakve rečenice otvara se prostor za dijalog da biste raščlanili situaciju i vidjeli kako se ista može poboljšati ili više ne ponoviti.

JA – poruka može (i treba!) biti i pozitivna!

Iako najčešće učimo komunicirati ja – poruke u negativnim situacijama, u pozitivnima su i više nego dobrodošle. Primjerice:

Osjećam se lijepo i poštovano kada ti spremiš svoje stvari zato što mi do daje do znanja da ti je stalo, stoga te molim da i ubuduće vodiš računa o svojim stvarima.

Dajte si priliku da pokušate iduću pozitivnu i negativnu situaciju komunicirati drugačije nego do sada. Otvorenije, hrabrije, uvažavajući drugog sugovornika, a istovremeno komunicirati ono što ste vi.

Autor: Katarina Horvat, (HORKA komunikacije)

Izvor fotografije: unsplash/Bermix Studio