[BLOG] Zašto kimamo glavom tijekom razgovora?

sherise-NVIe0UYOhU8-unsplash

[BLOG] Zašto kimamo glavom tijekom razgovora?

Započeti i voditi razgovor nam se nekada čini zaista komplicirano. Znate onaj osjećaj kada vam je jako ugodno razgovarati s nekom osobom, a s nekom drugom pak – jedva čekamo da završi komunikacija? Ako vi želite biti ovaj prvi s kojim ljudi vole razgovarati i u čijem se društvu osjećaju dobro, nastavite čitati ovaj tekst. 😊

Slušanje je najvažnije od svih aspekata komunikacije.

Istraživanja pokazuju da se ljudi osjećaju dobro u razgovoru s osobama koje su dobri slušači, a ne govornici. Govornici su oni koje privlače pozornost, karizmatični su, a vi ste u poziciji publike tokom njegovog nastupa (bilo to u društvu ili u nekoj drugoj situaciji), čime za vas osobno ne ostaje dovoljno komunikacijskog prostora. Zato se uvijek osjećate bolje nakon razgovora s nekim tko vam je postavljao pitanja, s kim ste „pretresli“ sve teme, otvorili se, a vaše ideje i misli naišle su na plodno tlo. Ljudi vole pričati o sebi, vole kada pokažete interes za njih – tada se osjećaju najbolje. Stoga, pustite ih da pričaju!  Ali vi prethodno morate znati – aktivno slušati.

Da bismo razlikovati termine, čuti je senzorna aktivnost, a slušati je proces tumačenja i razumijevanja kojemu je cilj izvlačiti smisao iz izrečenoga. Prema studiji Paula Rankina u danu prosječna osoba sluša 45% vremena, govori 30%, čita 19%, a piše 9% vremena. Dakle, gotovo pola dana mi samo – slušamo!

Zašto gubimo koncentraciju pri slušanju?

Dogodilo vam se sigurno da ste na sastanku/predavanju i odjednom shvatite da ne slušate govornika – pogled vam je skrenuo na nekakav detalj (ručni sat) i vi ste se pri tome sjetili da niste promijenili bateriju na onom svom koji stoji  u ladici pola godine… I gotovo, vaše slušanje je prestalo. Možete li to izbjeći? Ne. Zašto?

U prosjeku izgovaramo između 120 i 150 riječi u minuti, a mislimo brzinom 600 – 800 riječi u minuti – dakle, budući da možemo misliti približno 4 do 5 puta brže nego govoriti, skloni smo razmišljati o drugim stvarima, a ne samo slušati što se govori. Najveći problem u slušanju je što pamtimo ono što mislimo da je govornik rekao, a ne ono što je zaista i rekao (jer nismo slušali dovoljno dobro da bismo mogli replicirati točan sadržaj). Slušanje je zahtjevna vještina, ali kada ju svladate – značajno povećavate kvalitetu svojih komunikacijskih procesa i odnosa.

Kako slušati na pravi način? (I ostaviti vašeg sugovornika u ugodnom osjećaju kroz razgovor s vama)?

1. Ne upadajte u riječ! Strpite se da govornik završi svoju misao, i onda postavite pitanje koje vas zanima. Inače djelujete nervozno i stvarate govorniku nenamjeran pritisak koji rezultira njegovom (ne)simpatijom ili nedostatkom želje za razgovor s vama.

2. Nemojte dovršavati nečije rečenice! Samo govornik zna što je htio reći. Vi možete pretpostaviti što misli, kako se osjeća ili što želi reći, ali zasigurno to ne znate. Nemojte mu ubacivati prijedloge riječi ili završetka radnje. Pustite govornika da govori svojim tempom i traži određeni izraz koji mu treba.

3. Ne dijelite ishitrene savjete! Vjerujem da želite pomoći ili osjećate potrebu da intervenirate nakon što vam je netko opisao svoj problem, ali ne zaboravite – vi znate samo ovaj dio koji vam je osoba ispričala, što može rezultirati preuranjenim prekidom dvosmjerne komunikacije koja se promatra kao negativna. Saslušajte osobu do kraja.

Dodatni savjet:

Već smo spomenuli važnost neverbalne komunikacije, odnosno ponašanja našeg tijela. Tijekom razgovora (u interpersonalnom odnosu) moguće je potaknuti govornika na razgovor ili ga čak i prekinuti i to samo – glavom!

Postoji 5 različitih potvrdnih vrsta kimanja:

  1. Ohrabrujuće (Da, kako očaravajuće!)
  2. Kimanje potvrde (Da, još uvijek slušam.)
  3. Kimanje razumijevanja (Da, shvaćam što hoćete reći.)
  4. Činjenično kimanje (Da, to je točno.)
  5. Kimanje suglasnosti (Da, hoću.)

Polagano kimanje tako djeluje poticajno, malo brže daje dojam govorniku da ga razumijete, a veoma brzo kimanje daje dojam ili se skroz slažete ili želite prekinuti i postati govornik.

Zašto smo ovo spomenuli? Zato što ljudi koji opetovano kimaju glavom uspijevaju izvući čak 4 puta više informacija od govornika nego oni koji to ne čine. Zato – slušajte! (I kimajte!) 😊

Autor: Katarina Horvat, (HORKA komunikacije), Foto: www.unsplash.com/Sherise