Najbitnije o maturi! (ZNAŠ LI?)

BODOVANJE RAZINA

Zahtjevi fakulteta za A (višom) ili B (nižom) razinom određenog obveznog predmeta samo su uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za prijavu studijskog programa, pri čemu položena A razina omogućuje upis i onih studijskih programa koji traže B razinu. Ako fakultet zahtijeva B razinu, to ne znači da za nju daje maksimum bodova, već da učenik s položenom B razinom ima pravo upisa dok se maksimum bodova daje onome koji ipak ima položenu A razinu.

Ako polažete ispit na B razini, svoje ćete bodove lako izračunati po ovoj formuli:

 

 Vaš % riješenosti testa 

__________________________    X     maksimalni broj bodova koje fakultet daje za taj predmet

 160

 

 

Ako polažete ispit na A razini, bodove računate po ovoj formuli:

 

  

Vaš % riješenosti testa X 1,6 

_____________________________    X     maksimalni broj bodova koje fakultet daje za taj predmet

 160

 

Postotak riješenosti testa dobije se tako da se broj bodova ostvarenih na ispitu podijeli s maksimalnim brojem bodova koji se mogu dobiti iz tog predmeta i pomnoži sa 100.

 

Primjer 1:

Želite na fakultet koji iz matematike traži B razinu i za nju daje 150 bodova.

Polagali ste B razinu (jer tako fakultet traži) i riješili 80% testa (dobili 32 od 40 bodova). Za taj rezultat bit će vam dodijeljeno 75 bodova od maksimalnih 150.

 

Ako se ipak odlučite polagati A razinu (iako fakultet traži B) i ostvarite 48 od 60 bodova na A razini (također riješite 80% testa) bit će vam dodijeljeno 120 bodova.

 

Dakle, ako imate solidno predznanje, više se isplati polagati A razinu bez obzira što željeni fakultet kao uvjet za upis možda traži B razinu. Tu ipak valja biti oprezan jer se nedovoljan (ocjena 1) na A razini ne može pretvoriti u pozitivnu ocjenu na B razini.

 

Primjer 2:

Valja voditi računa i o ukupnom broju bodova koje fakultet daje za određeni predmet.

Primjerice, fakultet zahtijeva B razinu matematike i za nju daje maksimalno 50 bodova. Ako je to predmet koji vam u školi nikada nije „ležao“ i jedva ste izvlačili dvojke-trojke, bilo bi besmisleno prijaviti A razinu na DM.
U ovom slučaju biste za 100% riješenu B razinu dobili 31,2 od maksimalno mogućih 50 bodova. Na taj ste način izgubili manje od 20 bodova u ukupnoj masi od 1000 bodova koliko vrijedi cijeli razredbeni postupak. Istovremeno, uštedjeli ste vrijeme i energiju za učenje predmeta koji su za taj fakultet značajni i donose puno više bodova. Mnogi fakulteti u Zagrebu imaju prijemne ispite na kojima se može ostvariti i do 700 bodova.

 

Primjer 3:

Suprotno prethodnom primjeru postoje fakulteti koji zahtijevaju B razinu matematike, ali za nju daju čak 450 bodova. Za 100% riješenu B razinu dobili biste svega 281,2 boda. Tu se više ne isplati ići linijom manjeg otpora i „žrtvovati“ čak 168,8 bodova, nego se treba uhvatiti ukoštac s matematikom i polagati A razinu. Ti bodovi mogu biti presudni za upis na fakultet, pogotovo ako niste u svim razredima prolazili s 5.0 pa nećete imati maksimalan broj bodova na ocjenama.

Najjednostavnija je situacija u kojoj fakultet traži A razinu, tada nema puno kombinatorike, mora se polagati viša razina.

 

 

KOJU RAZINU OBAVEZNOG PREDMETA ODABRATI?

 

KOJA JE RAZLIKA U GRADIVU IZMEĐU A I B RAZINE OBAVEZNIH PREDMETA?

U hrvatskom je jeziku razlika između razina najmanja. Viša razina sadrži oko 25% gradiva više od osnovne razine. Područja koja su zajednička za obje razine, na višoj se provjeravaju kroz nešto teže zadatke.
U matematici i engleskom je razlika između razina vrlo velika. Osnovna razina sadrži tek manje dijelove srednjoškolskog gradiva, dok viša razina sadrži gradivo sva 4 gimnazijska razreda.

 

KOJU RAZINU ODABRATI, VIŠU ILI OSNOVNU?

Izbor ovisi prije svega o zahtjevima fakulteta, ali i o vašem predznanju.

1) Ako fakultet koji vam je zanimljiv traži višu razinu, tada nemate izbora. Polažete A razinu. S položenom osnovnom razinom na taj se fakultet nećete moći ni prijaviti!

 

2) Ako fakultet traži osnovnu razinu obaveznog predmeta, na njega se možete prijaviti bez obzira koju ste razinu položili. No, nešto ipak trebate znati. Ako ste odlučili polagati obavezni predmet na osnovnoj (B) razini, tog ste se trenutka odrekli dviju stvari:
♦ Nećete se moći prijaviti na sve fakultete ili se jednog dana prebaciti na bilo koji drugi fakultet ako vam se prvi ne svidi.
♦ Tamo gdje ćete se i moći prijaviti, nećete moći dobiti sve bodove za taj predmet!
Maksimalan broj bodova rezerviran je samo za one koji će obavezne predmete polagati na višoj (A) razini iako taj fakultet kao uvjet za prijavu traži osnovnu (B) razinu. Ne samo da nećete moći dobiti maksimalan broj bodova, nego će vam se dio bodova i oduzeti od onoga što mislite da imate!
(Ako riješite npr. 40% zadataka na B razini nećete dobiti 40% predviđenih bodova već samo 25%, itd.)

 

Ipak, vodite računa, ako je vaše znanje zbilja slabo, da je viša (A) razina znatno zahtjevnija te da u slučaju pada na maturi gubite u tekućoj godini mogućnost upisa na većinu fakulteta. Osim toga, fakulteti koji za obavezne predmete dozvoljavaju B razinu za takve predmete vrlo često daju toliko malo bodova da se ponekad ni ne isplati mučiti s A razinom. Za pripremu npr. A razine iz matematike trebat će vam barem 4 puta više vremena nego za pripremu B razine.

 

S druge strane, budete li pisali točno one razine koje je fakultet naveo, lako vam se može dogoditi da nećete imati dovoljno bodova za upis. Evo primjera:

Fakultet traži ABB kombinaciju, ali za engleski daje 200 bodova. Budete li pisali B razinu engleskog te riješili test bez ijedne greške, dobit ćete tek 125 bodova. Ako ste još k tome prolazili s 4, vrlo vjerojatno nećete imati dovoljno bodova za upis s obzirom da je zadnji učenik koji je upisao taj fakultet imao 800 bodova. U toj bi situaciji bilo razumno pisati engleski na A razini. Osim toga, pisanje ABA kombinacije omogućit će vam prijavu na gotovo sve društvene fakultete.

VRLO VAŽNA NAPOMENA:

Odabir razina obaveznih predmeta izrazito je individualan. U tom odabiru, kombinacija koju fakultet traži čak ni nije ključni element. Naravno, ne možete ići ispod razina koje fakultet traži, ali mnogi će maturanti trebati ići iznad.
Koliko iznad?
To ovisi o navali na pojedini fakultet (broj i kvaliteta učenika), raspodjeli bodova između ocjena i mature na tom fakultetu, vrsti škole koja se završava, prosjeku školskih ocjena, broju bodova koje nosi pojedini predmet, predznanju iz svakog od tih predmeta…

Zadnje navedenim primjerom fakulteta koji traži ABB kombinaciju i za engleski jezik daje 200 bodova željeli smo vam skrenuti pozornost da ne možete samo tako odabrati baš onu razinu predmeta koju fakultet traži jer možda s takvim odabirom nećete imati dovoljno bodova za upis (iako najbolji učenici možda i hoće).

 

 

KOJE IZBORNE PREDMETE ODABRATI I ZAŠTO?

 

KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU IZBORNOG PREDMETA KOJI MORATE POLOŽITI I ONOG KOJI NE MORATE, ALI ĆE GA FAKULTET DODATNO BODOVATI?

Kao prvo: za izborne predmete ne postoje dvije razine. Svi pišu isti neugodan test iz predmeta koje su izabrali. Zajedničko je svim izbornim predmetima da se za njih traži, za razliku od obaveznih predmeta, respektabilna količina znanja. Negimnazijalci (i dobar dio gimnazijalaca) o toj količini znanja mogu samo sanjati što su pokazali i rezultati do sada održanih matura.

Neki fakulteti propisuju obavezno polaganje određenog izbornog predmeta dok drugi to prepuštaju maturantima na volju, ali to nagrađuju dodatnim bodovima. Zato razlikujemo obavezne i neobavezne izborne predmete.

 

Na primjeru Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta objasnit ćemo važnost polaganja neobaveznih izbornih predmeta, kao i razliku između obaveznog i neobaveznog izbornog predmeta.
Želite li se uopće prijaviti na Farmaceutsko-biokemijski fakultet, osim 3 obavezna predmeta na višoj razini, morat ćete položiti i kemiju. Dakle, položena kemija omogućila vam je prijavu na ovaj fakultet.
Pretpostavimo sada da ste bili najbolji učenik u Hrvatskoj pa ste na školskim ocjenama i na maturi dobili maksimalan broj bodova. To znači da ste prolazili s 5,0 sva 4 razreda i točno riješili  sve zadatke iz hrvatskog, matematike, engleskog i kemije. Naravno da u stvarnosti takvih učenika nema! Na taj ste način sakupili 800 bodova od 1000. Preostalih 200 dobili biste na biologiju (koju niste polagali jer je pisalo da ne morate!).

 

Ove je godine zadnji upisani na ovaj fakultet imao 770 bodova, tek neznatno manje od našeg izmišljenog superučenika koji se zapravo jedva upisao. Eto, zato ćete, iako vas na to zakonom nitko ne tjera, htjeti položiti i neobaveznu biologiju kako biste mogli dobiti i onih preostalih 200 bodova koji vam jamče upis.
Slična je situacija s još nekoliko fakulteta koji samo dodatno boduju neki izborni predmet.

 

Ne morate položiti takav predmet ali se tada na taj fakultet možda nećete ni upisati!

Savjet: svakako izađite na neobavezni izborni predmet. Nemate što izgubiti, eventualni pad na izbornom predmetu nema nikakvih posljedica. Tko ga prođe, dobije bodove, a tko padne – ništa!
Upozorenje: izborni predmeti su teži dio državne mature koji zahtijeva dugotrajnije učenje.

  • U jednom roku možete odabrati najviše 6 izbornih predmeta.
  • Ispiti iz stranih jezika u izbornome dijelu državne mature polažu se na višoj razini. Ispit iz latinskoga jezika u izborome dijelu državne mature polaže se na osnovnoj razini. Grčki jezik kao i svi ostali predmeti u izbornome dijelu DM polažu se na jedinstvenoj razini.
  • U slučaju da fakultet za određeni studijski program traži polaganje bilo kojega izbornog predmeta ili bilo kojega od nekoliko unaprijed nabrojanih izbornih predmeta, a vi položite više njih, bodovat će vam se onaj ispit iz kojega ste postigli najbolji rezultat (neovisno o tome koliko ste izbornih predmeta položili na državnoj maturi).

 

KOLIKO TREBA RIJEŠITI NA MATURI PA DA SE UPIŠETE NA ŽELJENI FAKULTET?

To ovisi o odabranom fakultetu, vašim ocjenama te izabranim razinama obaveznih predmeta. U svakom slučaju, za upisati fakultet nije dovoljno samo položiti maturu (dobiti 2)!. Želite li upisati neki od desetak najatraktivnijih fakulteta koji nemaju prijemni ispit (Farmacija, Stomatologija, PBF, Fakultet političkih znanosti, Fer, Edukacijsko-rehabilitacijski, Geodetski, Ekonomski,…) vjerojatno će vam uz vrlo dobre školske ocjene trebati oko 75% točno riješenih zadataka iz obaveznog dijela i to uglavnom na višoj razini te približno isto toliko iz svih izbornih predmeta koje fakultet boduje. Za neke od navedenih fakulteta čak i više!
Kako bi osigurali da im se na studij upišu što kvalitetniji učenici, mnogi su fakulteti počeli postavljati dodatne uvjete u vidu minimalne ocjene iz pojedinog predmeta na maturi ili minimalnog broja bodova na prijemnom, ili sl. Taj minimalni uvjet poznat je pod imenom PRAG. Fakultet će radije ostati prazan nego upisati nekoga tko nije mogao prijeći prag.
Tako npr. na Učiteljskom fakultetu iz matematike morate imati točno riješeno barem 50% testa, na prijemnom ispitu na Medicinskom fakultetu 50% prijemnog ispita, a na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu morate točno riješiti barem 43% prijemnog ispita itd.

KAKVA JE TEŽINA MATURE?

Gimnazijalci kažu da je razumne težine, strukovnjaci da je teška…
Pustimo priče, pogledajmo brojke. 2018. godine, u prosjeku 51% maturanata nije moglo riješiti ni pola testa! Najgore je bilo na velikim izbornim predmetima te na matematici.
Manje od pola testa riješilo je: na informatici i kemiji 74% prošlogodišnjih maturanata, na povijesti 68%, na PIG-u 65%, na fizici 64%, na psihologiji 57%, na osnovnoj razini matematike 54%, na biologiji 52%, na višoj razini matematike 49%…

Na maturi 2019. godine je najčešća ocjena iz fizike i psihologije bila 1. Na istom je roku 48% učenika strukovnih škola palo maturu iz barem jednog predmeta!
Kakva je onda matura? Možda je bolje pitati kakvo je znanje maturanata?!

JE LI MATURA ZBILJA TOLIKO VAŽNA ILI JE TO SAMO SUVREMENI MIT?

Budući da u ukupnoj masi bodova za upis na pojedine fakultete matura nosi 45-75% (ostalo su školske ocjene i prijemni ispit) vaša budućnost ovisi samo o tome što ćete raditi zadnjih 6 mjeseci 4. razreda i kakav ćete rezultat postići na maturi. Čak više nije važno kakav ste bili učenik i koju školu završavate. Ovo je vrijeme koje zahtijeva zaokret u ponašanju i odgovornost prema učenju. Svaka kaplja znoja, svako odricanje, svaka kuna uložena u pripreme za maturu vraćat će vam se sljedećih 50 godina.
Matura je razumne težine pa su sada i slabiji učenici dobili priliku da u kratko vrijeme pokrpaju praznine i ispite riješe preko 70%.
Jednom položena državna matura prati vas cijeli život. Otvorit će vam vrata svakog fakulteta ako je položite s visokim prosjekom, a zatvoriti zauvijek ako je prosjek nizak. Možda za koju godinu shvatite da to što studirate nije ono što želite. Sa dobrim rezultatom na maturi moći ćete se prebaciti na bilo koji drugi fakultet. Ako se ove godine sa svojim rezultatima nećete moći upisati tamo gdje želite, ni za 10 godina neće biti drugačije.

Ne, matura nije mit!

Matura je do sada jedini važan događaj u vašem obrazovanju kojim možete poništiti godine nerada i loših izbora.

 

PRISTUPANJE ISPITIMA

  • U vezi ispita iz stranoga jezika obveznoga dijela državne mature, dobro je znati da morate prijaviti onaj strani jezik koji ste učili u školi kao nastavni predmet najmanje dvije školske godine, dok u izbornome dijelu možete prijaviti i strani jezik koji ste učili izvan škole a čiji je sadržaj propisan ispitnim katalogom.
  • Mora se pristupiti svim ispitima obveznog dijela DM u istom ispitnom roku.
  • U jednom se danu može polagati najviše 2 ispita
  • Ukoliko ne položite neki ispit na 1. roku, polažete ga ponovno na 2. roku, a svi se do tada položeni predmeti (izborni i obvezni) priznaju.
  • Ukoliko se dogodi da na kraju 4. razreda idete na popravni iz nekog predmeta, ne možete polagati ispite DM u ljetnom ispitnom roku.
  • Što se tiče troškova izlazaka na ispite DM, prvi je izlazak za sve učenike besplatan. Ukoliko nakon toga učenik želi popraviti rezultat, izlazak na drugi rok plaća. Ako je pak na prvom roku učenik pao, tada mu je taj drugi izlazak unutar iste školske godine besplatan. Svaki se izlazak na maturu u narednim školskim godinama plaća.
  • Ako položite ispit državne mature na ljetnom roku, ali niste zadovoljni ocjenom, imate pravo ponovno polagati taj ispit na jesenskom roku. Ako na taj način ponovno pišete ispit i dobijete lošiju ocjenu, bolja ocjena smatrat će se konačnom.
  • Kako bi se povećala regularnost provedbe ispita DM, odabir tema za esejske zadatke iz hrvatskog i engleskog jezika od 2016. godine  vrši se u noći uoči ispita i šalje u škole neposredno prije početka ispita.
  • U slučaju krađe, prepisivanja i varanja na ispitima DM, pristupnicima je zabranjen izlazak na ispite DM sljedeće dvije godine.

KALKULATOR NA MATURI

Kod pisanja ispita iz Matematike, Fizike i Kemije, smijete koristiti kalkulator. Po svojim karakteristikama to mora biti znanstveni kalkulator ili kako se još navodi tipa Scientific. Ne smije imati mogućnosti bežičnog povezivanja s drugim uređajem, uporabe memorijske kartice, simboličkog računanja (tipka CAS) i grafičkog rješavanja (tipka GRAPH). U početku se također navodilo da ne smije imati mogućnost deriviranja i integriranja što je izazvalo paniku jer na tržištu postoje znanstveni kalkulatori koji imaju tipku za računanje derivacije u točki i određenog integrala. Takvi su kalkulatori dozvoljeni! Nedozvoljeni su oni koji s integralima i derivacijama mogu provoditi simbolički račun (računaju sa slovima).

 

Više o kalkulatorima možete pogledati na stranicama NCVVO-a

https://www.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2015/08/KALKULATORI_11-3-2016.pdf

 

 

PREGLED FAKULTETA I UVJETA UPISA

 

PREDMETI I RAZINE KOJE FAKULTETI TRAŽE ZA UPIS

Želite li studirati, morate položiti državnu maturu. Ona je zamijenila prijemne ispite na većini fakulteta. Bolji rezultat na maturi omogućit će vam upis atraktivnijeg fakulteta (i nižu cijenu ako se vrati plaćanje studija).

Da biste položili državnu maturu (dobili svjedodžbu o tome), morate po gimnazijskom programu položiti samo 3 obvezna predmeta: hrvatski, matematiku i strani jezik. I to je to!

Međutim, većini fakulteta neki od tih predmeta uopće nisu važni za studiranje. Zato mnogi od njih traže da se uz 3 obvezna položi još barem 1 izborni predmet, a neki su čak uz sve to zadržali i svoje prijemne ispite.

 

Rang-lista za upis na studij sastavlja se prema broju bodova koje svaki kandidat može sakupiti iz sljedeće 4 kategorije:

  1. Boduju se opći uspjesi u sva 4 razreda srednje škole, pri čemu se gledaju prosjeci na dvije decimale;
  2. Boduju se rezultati na ispitima državne mature
  3. Boduje se dodatni prijemni ispit (samo na nekim fakultetima i stručnim studijima)
  4. Boduju se posebna učenikova postignuća, npr. natjecateljska i sl. (samo na nekim fakultetima i stručnim studijima)

 

Ukupan broj bodova za ove 4 kategorije zajedno može biti najviše 1000.
U tablici su za svaki fakultet navedene razine obaveznih predmeta, izborni predmeti te način bodovanja.
Prije donošenja odluke o razinama obveznih predmeta i izbornim predmetima koje ćete prijaviti za maturu, OBVEZNO na www.postani-student.hr provjerite uvjete za upis na željeni smjer određenog fakulteta.

 

 

LINK od excel tabica

OVDJE TREBA UMETNUTI DVIJE TABLICE – SVEUČILIŠTE U ZAGREBU I SVEUČILIŠTE U OSIJEKU

UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE PODATAKA U TABLICI:

(1) Svi su podaci u tablici podložni promjenama od strane fakulteta. Ovo je stanje na dan 30.08.2019. Sve promjene objavljuju se na www.postani-student.hr. Promjene nisu rijetkost i samo na toj stranici imate aktualne podatke. Zato je posjećujte barem jedanput na mjesec.

(2) Primjer FSB-a iz tablice (Fakultet strojarstva i brodogradnje).
FSB npr. traži hrvatski na osnovnoj (B) razini, matematiku na višoj (A) te strani jezik na osnovnoj (B) razini što ćemo kraće i preglednije pisati paket BAB. Položite li i fiziku ili kemiju, što ne morate ako ne želite, dobit ćete dodatnih 150 bodova (15% od 1000). Zanimljivo je da vam za hrvatski i strani jezik neće dati ni boda (od ukupno 1000) iako te predmete morate položiti na osnovnoj razini jer bez njih ne možete maturirati. Za matematiku možete dobiti najviše 400 bodova, a za ocjene skupljene u 4 razreda srednje škole još 400 bodova. 50 bodova koji nedostaju možete dobiti na državna natjecanja ili neka druga posebna dostignuća. Ukupno – 1000!